Dosadašnja arheološka istraživanja na podruèju Ðakova ukazuju na tragove života èovjeka iz razdoblja sredine neolita. Nalazi nisu vremenski odreðeni, no struènjaci smatraju da pripadaju sopotskoj kulturi oko 2800 godina prije Krista. Prema zapisima antièkih zemljopisaca i obilju nalaza potvrðeno je postojanje rimskog naselja CERTISSA na užem podruèju Ðakova. I pored svih nalaza povijest Ðakova poèinje 1239. godine.

Selci Ðakovaèki - jezero Mlinac

Te godine ime grada nalazi se prvi put u pisanim dokumentima. Herceg Koloman, brat Bele III. /IV., potvrðuje darovnicu kojom PRAEDIUM DYACO predaje u posjed bosanskom biskupu. Poèetkom 15. stoljeæa primièe se Bosni turska vojska. Smjenjuju se borbe i zatišja, a godine 1536. Turci su zaposjeli Ðakovo i ostali vladati ovim krajevima 150 godina. Mjesto potpuno mjenja izgled. Srušeni su svi objekti i izgraðeno novo naseljo JAKOVA. Godine 1687.

Novi Perkovci - Tkalja

Ðakovo je ponovo srušeno; prije povlaèenja Turci su spalili grad. Statistika iz 1688. bilježi u mjestu 13 naseljenih kuæa. Bosansko-ðakovaèki biskup vraæa se u Ðakovo 1690. godine, a car Leopold potvrðuje pravo na ðakovaèki biskupski posjed. Poèinje izgradnja i godine 1702. mjesto ima 95 naseljenih kuæa. Za vrijeme 758 godina postojanja ðakovaèka biskupija imala je 62 biskupa. U gradu još danas postoje brojni dokazi njihovog djelovanja. Biskup Pataèiæ 1706. obnavlja ergelu. Prema izvještaju biskupa Bakiæa iz 1719. uzgoj konja na vlastelinstvu postoji veæ 1374., ali prvi pisani dokument u organiziranom uzgoju konja saèuvan je iz 1506. godine. Uzgoj traje i danas pa tako ðakovaèku ergelu svrstavamo meðu najstarije u Europi. Imenovanjem Josipa Jurja Strossmayera ðakovaèkim biskupom godine 1849. razvoj grada je u novom usponu. Biskupijsko vlastelinstvo postaje uzornim gospodarstvom sa znatnim prihodima koji velikom biskupu omoguèuje neviðene mecenske pothvate u Hrvatskoj, a neogotièko-romanskom katedralom (1866.-1882.) te brojnim crkvenim i gospodarskim zdanjima daje Ðakovu novo lice. Danas Ðakovo ima status grada i zajedno s prigradskim naseljima: Budrovcima, Piškorevcima, Selcima Ðakovaèkim, Novim Perkovcima, Piskom Ðakovaèkim, Ivanovcima, Ðurðancima, Arduševcem, Kuševcem i Širokim Poljem ima 29.431 stanovnika u 8.479 domaèinstava na površini 173 km2. Samo Ðakovo ima 20.310 stanovnika.

Informacije: Turistièka zajednica grada Ðakova, tf. 031-811-233